de discendo
LINGUA LATINA DISCENDA EST

Auxiliary verb sum,esse,fui

Two forms of the auxiliary verb sum,esse,fui which show two present stems

The auxiliary verb sum,esse,fui is irregular and has two present stems, visible from the first two forms, sum and esse. Shorter stem s- is always followed by the vowel -u-, but the longer stem es- comes without the vowel before the consonants s or t.

The Present Tense of the Auxiliary Verb

Both stems appear in the present tense
Stem s-, followed by -u-, can be found in the forms sum – I am, sumus – we are and sunt – they are. The other forms come from the longer stem es-, with no vowel between the stem and the ending: es – you (one person) are, est – he, she, it is, estis – you (more than one person) are
SingularPresent TensePluralPresent Tense
sumI amsumusWe are
esYou are (Singular)estisYou are (Plural)
estHe, she, it issuntThey are

Interrogative Form

Interrogative form consists of the particle –ne, which is written together with the form of the verb.

SingularPresent Tense – InterrogativePluralPresent Tense – Interrogative
sumne?Am I?sumusne?Are we?
esne?Are you? (Singular)estisne?Are you? (Plural)
estne?Is he? (she, it)suntne?Are they?

Esne certa? – Are you sure? Certa sum. – I am sure.

Estisne certae? – Are you sure? Certae sumus. – We are sure.

Negative form

The negative particle non is added in front of the verb.

SingularPresent Tense – NegativePluralPresent Tense – Negative
non sumI am notnon sumusWe are not
non esYou are not (Singular)non estisYou are not (Plural)
non estHe, she, it is notnon suntThey are not

Non sumus certae. – We are not sure.

The Imperative Mode of the Auxiliary Verb

The simple form of the imperative mode has only the second person of singular and plural. The singular form is equal to the longer stem, while the plural form has the ending -te.

SingularImperativePluralImperative
es!be! (one person)este!be! (more than one person)

The Infinitive

The second form of the verb sum,esse,fui is its infinitive (esse – to be)

Capra monet vaccam. The goat is worning the cow that the machine they see is dangerous.
Be careful! The machine is dangerous.
Capra monet vaccas. A goat is warning two cows that the two machines they see are dangerous.
Be careful! The machines are dangerous.

Some words used in this lesson

Historia est magistra vitae.

Cicero, de oratore

Alea iacta est.

caesar

Dum anima est, spes est.

erasmus

Scientia potentia est.

francis bacon
The Grumpy Cat
AND NOW, THE GRUMPY CAT
would like to ask you something

Created by jpqz

Proudly powered by WordPress

de discendo
LINGUA LATINA DISCENDA EST

The first declension

To the first, or A-declension belong the nouns that in Nom. Sg. end with an –a, and in Gen. Sg. with an –ae. Ending –ae in the Gen. Sg. is the characteristic of this declension. Every word, not just noun, that ends with –ae in Gen. Sg. belongs to the A-declension. Most of the nouns are feminine (genus femininum)

declension table for the first declension, singular and plural

Persona non grata

Anima candida

Licentia poetica

Satis eloquentiae, sapientiae parum

There are other words but nouns that can be declined by the this declension. Genus femininum of the I/II declension adjectives is declined by the same declension, as well as genus femininum of possesive pronouns and ordinal numbers. Some nouns of genus masculinum are also declined by this declension (mostly names and proffessions).

The use of cases

Casus Nominativus – Nominative
Quis? Quid? – Who? What?
Anima candida – Pure soul
Casus Genetivus – Genitive
Cuius? – Whose? Cuius rei? – Of what?
Cauda bestiae – The beast’s tail
Paulum sapientiae – A bit of wisdom
Casus Dativus – Dative
Cui? – Who to?
Personae gratae – To a dear person
Casus Accusativus – Accusative
Quem? – Whom? Quid? – What?
Personam gratam – A dear person
Casus Vocativus – Vocative
O mea cara Clementina! – Oh my darling Clementine!
Casus Ablativus – Ablative
Unde? – Where from?
Ex Italia – From Italy
A quo? – Who from?
A persona grata – From dear person
Quocum? – Who with?
Cum mea cara – With my darling
Quomodo? – How?
Eloquentia – With eloquence
De quo? – About whom? Qua de re? – About what?
De animis candidis – About pure souls
De sapientia – About wisdom
Quando? – When?
Prima hora – At one o’clock
Ubi? – Where?
In mea culina – In my kitchen

Some of the words used in this lesson

  • vaccina,-ae,f. – vaccine
  • medicina,-ae,f. – medicine
  • persona,-ae,f. – person
  • anima,-ae,f. – soul
  • licentia,-ae,f. – licence, liberty
  • eloquentia,-ae,f. – eloquence
  • sapientia,-ae,f. – wisdom
  • bestia,-ae,f. – beast
  • gratus,-a,-um – dear
  • candidus,-a,-um – shining, white
  • poeticus,-a,-um – poetic
  • meus,-a,-um – my, mine
  • primus,-a,-um – first
  • culina,-ae,f. – kitchen
  • cauda,-ae,f. – tail
  • carus,-a,-um – dear, darling

Some Roman deities whose names belong to the first declension

Fresco from Stabii
Flora, goddess of spring

Names of some known Romans that belong to the first declension

Portrait in marble of Octavia, sister of Augustus
Octavia, sister of Augustus

And now, Grumpy cat wants to ask you something!

The first declension

Nouns and other words declined by the first declension: cases, case endings etc.

WebdizajnDD

Created by jpqz

Proudly powered by WordPress

No Thumbnail Found

Pismo i izgovor

Jedno pismo i dva izgovora, to je karakteristika latinskog jezika. Njegovo pismo znamo svi, jer je u osnovi svih savremenih…

Auxiliary verb de discendo

Auxiliary verb

Auxiliary verb sum,esse,fui The auxiliary verb sum,esse,fui is irregular and has two present stems, visible from the first two forms, sum…

Gerundiv

Gerund

Gerundiv je glagolski pridev koji može imati i aktivno i pasivno značenje.

Primarno značenje mu je pasivno, što se vidi po tome što ga nemaju glagoli koji nemaju nijedan pasivni oblik.

Primarno – pasivno značenje gerundiva je particip nužnosti. U njemu retko stoji samostalno, već sa pomoćnim glagolom sum,esse,fui gradi pasivnu perifrastičnu konjugaciju.

Aktivno značenje gerundiva – glagolska imenica – izdvojeno je od pasivnog pod posebnim imenom gerund.

Powered By EmbedPress

Gerundiv
  • Glagolski pridev
  • Prezentska osnova
  • Nastavci -(e)ndus,-a,-um
  • Menja se po I i II deklinaciji
  • Pasivno značenje
    • nominativ
    • akuzativ bez predloga
  • Aktivno značenje
    • genitiv
    • dativ
    • akuzativ sa predlogom
    • ablativ
Pasivna perifrastična konjugacija
  • Složen glagolski oblik od gerundiva i pomoćnog glagola sum,esse,fui
  • Od pomoćnog glagola dobija lice, vreme i način
  • Od gerundiva dobija značenje radnje koja se treba ili mora izvršiti
  • Vršilac radnje je u dativu
Gerund
  • Glagolska imenica
  • Nema nominativ i akuzativ bez predloga
  • Može imati objekat s kojim se slaže u rodu, broju i padežu
  • Discendum est.

    Treba učiti. Mora se učiti.

  • Discipulis lingua Latina discenda est.

    Đaci treba da uče latinski jezik. Đaci moraju da uče latinski jezik.

  • Disputamus de lingua Latina discenda.

    Raspravljamo o učenju latinskog jezika.

Maxime prohibenda est ira in puniendo.

Najviše treba obuzdavati gnev pri kažnjavanju.

Ceterum censeo Carthaginem esse delendam.

Sem toga, smatram da Kartaginu treba razoriti.

Legatus est vir bonus peregre missus ad mentiendum rei publicae causa.

Poslanik je pošten čovek poslat u inostranstvo da laže u interesu države.

Dubitando ad veritatem pervenimus.

Sumnjajući stižemo do istine.

Gerundiv

Gerundiv i gerund. Pasivna perifrastična konjugacija

Nunc est bibendum, nunc pede libero
pulsanda tellus, nunc Saliaribus
ornare pulvinar deorum
tempus erat dapibus, sodales.

Q. Horatius Flaccus

Sad treba piti, sad nogom slobodnom
po zemlji tući, gozbama svečanim
zahvaliti se bogovima
sada je, drugovi, krajnje vreme.

Horacije

© 2023, WebDizajnDD. Fecit jpqz

Glagolski

načini

Imperativ

Imperativ II

Građenje imperativa II

  • gradi se od prezentske osnove
  • ima drugo i treće lice jednine i množine
  • nastavci za drugo lice
    • -to
    • -tote
  • nastavci za treće lice
    • -to
    • -nto

Imperativ II

glagola I-IV konjugacije i sum,esse,fui
Prva konjugacija
Druga konjugacija
sum,esse, fui
do,1 fleo,2 sum,esse,fui
2. dato! datote!
2. fleto! fletote!
2. esto! estote!
3. dato! danto!
3. fleto! flento!
3. esto! sunto!
Treća konjugacija
Treća konjugacija
Četvrta konjugacija
emo,3 capio,3 venio,4
2. emito! emitote!
2. capito! capitote!
2. venito! venitote!
3. emito! emunto!
3. capito! capiunto!
3. venito! veniunto!

Prevođenje imperativa II

Imperativ II je imperativ futura i odnosi se na budućnost. Naš imperativ ne može preneti tu razliku, pa se drugo lice imperativa II prevodi isto kao imperativ I
Treće lice jednine i množine se opisuje pomoću rečce neka

Budi srećan!

Budite srećni!

Ako Aleksandar želi da bude bog, neka bude bog!

Neka đaci budu vredni!

Imperativi

Imperativ I i II

Neka gleda sve što ima oko

Spectato omne, quod habet oculum

Svako krilo nek leti visoko

Omnis ala volato in altum

fecit 2023

Imenice na -er

druge i treće deklinacije

SA NEPOSTOJANIM -E-

LIBER,-BRI,m. knjiga
PATER,-TRIS,m. otac

SA -E- U SVIM PADEŽIMA

PUER,-ERI,m. dečak
PASSER,-ERIS,m. vrabac

Imenice sa nepostojanim -e-

II deklinacija
  • Nom. liber
  • Gen. libri
  • osnova libr-
  • rečnički oblik liber,-bri,m.
III deklinacija
  • Nom. pater
  • Gen. patris
  • osnova patr-
  • rečnički oblik pater,-tris,m.

Promena imenica sa nepostojanim -e-

jednina

Promena imenica sa nepostojanim -e-

množina

Imenice

sa -e- u svim padežima

IMENICE

II deklinacija

  • Nom. puer
  • Gen. pueri
  • osnova puer-
  • rečnički oblik puer,-eri,m.

iii deklinacija

  • Nom. passer
  • Gen. passeris
  • osnova passer-
  • rečnički oblik passer,-eris,m.

Promena imenica sa -e- u svim padežima

jednina

Promena imenica sa -e- u svim padežima

množina

Da ponovimo!

Imenice na -er

Imenice na -er druge i treće deklinacije

2022 fecit jpqz

Pridevi prve i druge deklinacije na -us

formosus

lep

menja se po drugoj deklinaciji, kao imenice muškog roda

formosa

lepa

menja se po prvoj deklinaciji, kao imenica ženskog roda

formosum

lepo

menja se po drugoj deklinaciji kao imenica srednjeg roda

formosus,3

  • formosus – lep
  • formosa – lepa
  • formosum – lepo

albus,3

  • albus – beo
  • alba – bela
  • album – belo
mea bestia

formosus

animal-animal-photography-big-eyes-977933.jpg

formosa

paul-hanaoka-KJE2ciAdEe0-unsplash.jpg

formosum

adorable-animal-animal-photography-1485968.jpg

formosus,3

  • Tri završetka

    Svi pridevi prve i druge deklinacije imaju tri završetka za tri roda

  • Rečnički oblik

    Pridevi prve i druge deklinacije na -us navode se u muškom rodu, dok se umesto završetaka ženskog i srednjeg roda stavlja broj 3

  • Osnova

    Odbijanjem nastavka -us od rečniskog oblika dobija se osnova na koju se dalje dodaju nastavci za padeže i rodove.

Druga deklinacija

Imenice druge deklinacije na -us i -um

Pridevi na -er

niger

nigra

animal-animal-photography-big-eyes-977933.jpg

nigrum

Osnova

Osnova prideva sa nepostojanim -e- dobija se od oblika srednjeg roda odbijanjem nastavka -um. Na tu osnovu dodaju se nastavci za padeže sem nominativa i vokativa muškog roda, koji su jednaki i u kojima se javlja nepostojano -e-

sa nepostojanim -e-

niger,-gra,-grum

niger

crn

U nominativu i vokativu muškog roda javlja se nepostojano -e-

nigra

crna

Ni u jednom obliku ženskog roda nema nepostojanog -e-

nigrum

crno

Ni u jednom obliku srednjeg roda nema nepostojanog -e-

sa -e- u svim padežima

Kod prideva sa -e- u svim padežima osnova je jednaka nominativu jednine muškog roda.

tener – nežan

tenera – nežna

tenerum  – nežno

Promena prideva na -er

Promena prideva na -er razlikuje se od promene prideva na -us po tome što je i u muškom rodu vokativ jednine jednak nominativu.

paul-hanaoka-KJE2ciAdEe0-unsplash.jpg

jpqz fecit 2022

Glagoli prve i druge konjugacije

Da ponovimo!

Pridevi treće deklinacije

Šest prideva treće deklinacije sa dva završetka ne gradi superlativ pomoću nastavka –issimus,-issima,-issimum, već na osnovu dodaje nastavke –limus,-lima,-limum

Supletivna komparacija prideva

Pet prideva prve i druge deklinacije ima supletivnu komparaciju:

  • bonus,3 dobar
    • melior,melius bolji
      • optimus,-a,-um najbolji
  • malus,3 zao
    • peior,peius gori
      • pessimus,-a,-um najgori
  • magnus,3 velik
    • maior,maius veći
      • maximus,-a,-um najveći
  • parvus,3 mali
    • minor,minus manji
      • minimus,-a,-um najmanji
  • multus,3 mnogi
    • multum mnogo
    • multi mnogo
      • plus više
      • pluris više
        • plurimum najviše
  • multi,-ae,-a mnogi
    • plures,plura više njih
      • plurimi,-ae,-a najviše njih, većina

Oblici multi i pluris koriste se koriste se kao genitiv vrednosti ili cene.

Za razliku od našeg jezika, u latinskom komparativ i superlativ prideva multus imaju potpunu promenu u množini, kao i pozitiv.

Nox erat et caelo fulgebat luna sereno
inter minora sidera.

Noć je bila i mesec na vedrom je sijao nebu
okružen manjim zvezdama.

Horacije

Pessima res publica, plurimae leges. – Najgora država, najviše zakona.

Tacit

Opisna komparacija prideva

Opisna komparacija prideva nije uobičajena u našem jeziku, ali nam je poznata iz drugih savremenih jezika; umesto građenja komparativa i superlativa, oni se opisuju pomoću priloga sa značenjem više (komparativ) i najviše (superlativ), kao što su u francuskom plus za komparativ i le plus za superlativ, ili more za komparativ i the most za superlativ u engleskom.

Ovakva komparacija postoji i u latinskom jeziku za tačno određenu grupu prideva. To su pridevi prve i druge deklinacije na -us koji ispred završetka -us u nominativu jednine imaju vokal -i-, -e- ili -u-.

U ovu grupu ne spadaju pridevi kao što je antiquus,3 – drevan, jer ispred završetka -us nemaju vokal -u-, nego suglasnik –qu– (kv).

Pridevi sa opisnom komparacijom u latinskom jeziku opisuju komparativ i superlativ pomoću priloga magis za komparativ i maxime za superlativ.

pozitivkomparativsuperlativ
idoneus
pogodan
magis idoneus
pogodniji
maxime idoneus
najpogodniji
necessarius
potreban
magis necessarius
potrebniji
maxime necessarius
najpotrebniji
strenuus
odlučan
magis strenuus
odlučniji
maxime strenuus
najodlučniji
opisna komparacija prideva

pozitivkomparativsuperlativ
latus,3latior,-iuslatissimus,-a,-um
gravis,-egravior,-iusgravissimus,-a,-um
felix,-icisfelicior,-iusfelicissimus,-a,-um
tener,-era,-erumtenerior,-iustenerrimus,-a,-um
celeber,-bris,-brecelebrior,-iusceleberrimus,-a,-um
uber,-erisuberior,-iusuberrimus,-a,-um
Primeri komparacije prideva

U latinskom jeziku, kao i u našem, komparacija prideva ima tri stupnja poređenja: pozitiv, komparativ i superlativ. Komparaciju imaju samo opisni pridevi, jer ne može nešto biti rimskije ili peščanije od nečeg drugog, ali može biti lepše, sjajnije, pametnije, gluplje, zelenije, crnje, grublje, glasnije, tiše…

Prideve smo dosad radili u pozitivu, i, kao što znamo, razlikujemo prideve I i II deklinacije i prideve III deklinacije. I jedni i drugi grade komparativ na isti način, dok za gradnju superlativa postoje dva načina, jedan kod prideva na -er, bilo da su prve i druge ili treće deklinacije, a drugi kod svih ostalih, bez obzira na deklinaciju. Naravno, postoje i izuzeci, ali za početak ćemo se baviti pravilom, izuzetke ćemo ostaviti za drugi članak.

Građenje komparativa

Komparativ se gradi tako što se na osnovu prideva dodaje nastavak –ior za muški i ženski rod, odnosno –ius za srednji rod.

pozitivosnovakomparativ
altus,3alt-altior,altius
piger,-gra,-grumpigr-pigrior,pigrius
tener,-era,-erumtener-tenerior,tenerius
gravis,-egrav-gravior,gravius
felix,-icisfelic-felicior,felicius
celeber,-bris,-brecelebr-celebrior,celebrius
celer,-eris,-ereceler-celerior,celerius
uber,-erisuber-uberior,uberius
Građenje komparativa

Komparativ se menja po trećoj deklinaciji, ali ne kao pridev, već kao imenica konsonantske osnove tipa color,-oris za muški i ženski rod i tempus,-oris za srednji rod.

Građenje superlativa

Kao što smo već rekli, postoje dva načina gradnje superlativa, jedan za prideve na –er, a drugi za sve ostale. Kod prideva na -er u superlativu nema nepostojanog -e- ni kod prideva koji ga imaju u pozitivu ili komparativu. Zbog toga izgleda kao da se nastavak –rimus,-rima,-rimum ne dodaje na osnovu prideva, već na nominativ jednine muškog roda:

Kod ostalih prideva pravilne komparacije nastavak za superlativ je -issimus,-issima,-issimum:

Superlativ se menja kao pridev prve i druge deklinacije na –us.

Komparativ i superlativ u rečenici

Za razliku od našeg jezika, gde i komparativ i superlativ traže predlog od sa genitivom, u latinskom jeziku ni komparativ ni superlativ ne idu sa predlogom. Komparativ traži ablativ bez predloga, dok superlativ traži partitivni genitiv.

Haec puella est pulchrior me. – Ova devojka je lepša od mene.

Haec puella est pulcherrima nostrum. – Ova devojka je najlepša od nas.

Iza komparativa takođe dolazi poredbeni veznik quam nego.

Haec puella est pulchrior quam ego. – Ova devojka je lepša nego ja.

Hi homines sunt seduliores quam nos. – Ovi ljudi su vredniji nego mi.

Superlativ bez partitivnog genitiva može se prevesti opisno.

Haec puella est pulcherrima. – Ova devojka je veoma lepa.

O matre pulchra filia pulchrior – O lepša kćeri prelepe matere

Horacije

Carmina Burana – Ave, formosissima