The auxiliary verb sum,esse,fui is irregular and has two present stems, visible from the first two forms, sum and esse. Shorter stem s- is always followed by the vowel -u-, but the longer stem es- comes without the vowel before the consonants s or t.
The Present Tense of the Auxiliary Verb
Both stems appear in the present tense
Stem s-, followed by -u-, can be found in the forms sum – I am, sumus – we are and sunt – they are. The other forms come from the longer stem es-, with no vowel between the stem and the ending: es – you (one person) are, est – he, she, it is, estis – you (more than one person) are
Singular
Present Tense
Plural
Present Tense
sum
I am
sumus
We are
es
You are (Singular)
estis
You are (Plural)
est
He, she, it is
sunt
They are
Interrogative Form
Interrogative form consists of the particle –ne, which is written together with the form of the verb.
Singular
Present Tense – Interrogative
Plural
Present Tense – Interrogative
sumne?
Am I?
sumusne?
Are we?
esne?
Are you? (Singular)
estisne?
Are you? (Plural)
estne?
Is he? (she, it)
suntne?
Are they?
Esne certa? – Are you sure? Certa sum. – I am sure.
Estisne certae? – Are you sure? Certae sumus. – We are sure.
Negative form
The negative particle non is added in front of the verb.
Singular
Present Tense – Negative
Plural
Present Tense – Negative
non sum
I am not
non sumus
We are not
non es
You are not (Singular)
non estis
You are not (Plural)
non est
He, she, it is not
non sunt
They are not
Non sumus certae. – We are not sure.
The Imperative Mode of the Auxiliary Verb
The simple form of the imperative mode has only the second person of singular and plural. The singular form is equal to the longer stem, while the plural form has the ending -te.
Singular
Imperative
Plural
Imperative
es!
be! (one person)
este!
be! (more than one person)
The Infinitive
The second form of the verb sum,esse,fui is its infinitive (esse – to be)
Be careful! The machine is dangerous.Be careful! The machines are dangerous.
To the first, or A-declension belong the nouns that in Nom. Sg. end with an –a, and in Gen. Sg. with an –ae. Ending –ae in the Gen. Sg. is the characteristic of this declension. Every word, not just noun, that ends with –ae in Gen. Sg. belongs to the A-declension. Most of the nouns are feminine (genusfemininum)
Nouns of the first declension
Nom. Sg. -a
Gen. Sg. -ae
Mostly feminine
medicina,-ae,f.bestia,-ae,f.
Persona non grata
Anima candida
Licentia poetica
Satis eloquentiae, sapientiae parum
Other first declension words
There are other words but nouns that can be declined by the this declension. Genus femininum of the I/II declension adjectives is declined by the same declension, as well as genus femininum of possesive pronouns and ordinal numbers. Some nouns of genus masculinum are also declined by this declension (mostly names and proffessions).
grata bestiamea bestiaprima bestia
The use of cases
Casus Nominativus – Nominative
Quis? Quid? – Who? What? Animacandida – Pure soul
Casus Genetivus – Genitive
Cuius? – Whose? Cuius rei? – Of what? Cauda bestiae – The beast’s tail Paulum sapientiae – A bit of wisdom
Casus Dativus – Dative
Cui? – Who to? Personae gratae – To a dear person
Casus Accusativus – Accusative
Quem? – Whom? Quid? – What? Personam gratam – A dear person
Casus Vocativus – Vocative
O mea cara Clementina! – Oh my darling Clementine!
Casus Ablativus – Ablative
Unde? – Where from? ExItalia – From Italy A quo? – Who from? Apersona grata – From dear person Quocum? – Who with? Cum mea cara – With my darling Quomodo? – How? Eloquentia – With eloquence De quo? – About whom? Qua de re? – About what? De animis candidis – About pure souls De sapientia – About wisdom Quando? – When? Prima hora – At one o’clock Ubi? – Where? In mea culina – In my kitchen
Some of the words used in this lesson
vaccina,-ae,f. – vaccine
medicina,-ae,f. – medicine
persona,-ae,f. – person
anima,-ae,f. – soul
licentia,-ae,f. – licence, liberty
eloquentia,-ae,f. – eloquence
sapientia,-ae,f. – wisdom
bestia,-ae,f. – beast
gratus,-a,-um – dear
candidus,-a,-um – shining, white
poeticus,-a,-um – poetic
meus,-a,-um – my, mine
primus,-a,-um – first
culina,-ae,f. – kitchen
cauda,-ae,f. – tail
carus,-a,-um – dear, darling
Some Roman deities whose names belong to the first declension
Impact-Site-Verification: 845d542d-7ec5-45d4-a267-cd5e3e2110a7
Impact-Site-Verification: 845d542d-7ec5-45d4-a267-cd5e3e2110a7Tradicionalni izgovor, ili srednjovekovni izgovor, upotrebljava se u medicini i pravu, i mnoge poznate latinske reči i imena…
Za razliku od našeg jezika, gde postoji samo jedan infinitiv, u latinskom ih ima više. Već smo upoznali infinitiv prezenta…
Gerundiv
Gerund
Gerundiv je glagolski pridev koji može imati i aktivno i pasivno značenje.
Primarno značenje mu je pasivno, što se vidi po tome što ga nemaju glagoli koji nemaju nijedan pasivni oblik.
Primarno – pasivno značenje gerundiva je particip nužnosti. U njemu retko stoji samostalno, već sa pomoćnim glagolom sum,esse,fui gradi pasivnu perifrastičnu konjugaciju.
Aktivno značenje gerundiva – glagolska imenica – izdvojeno je od pasivnog pod posebnim imenom gerund.
Powered By EmbedPress
Gerundiv
Glagolski pridev
Prezentska osnova
Nastavci -(e)ndus,-a,-um
Menja se po I i II deklinaciji
Pasivno značenje
nominativ
akuzativ bez predloga
Aktivno značenje
genitiv
dativ
akuzativ sa predlogom
ablativ
Pasivna perifrastična konjugacija
Složen glagolski oblik od gerundiva i pomoćnog glagola sum,esse,fui
Od pomoćnog glagola dobija lice, vreme i način
Od gerundiva dobija značenje radnje koja se treba ili mora izvršiti
Vršilac radnje je u dativu
Gerund
Glagolska imenica
Nema nominativ i akuzativ bez predloga
Može imati objekat s kojim se slaže u rodu, broju i padežu
Discendum est.
Treba učiti.
Mora se učiti.
Discipulis lingua Latina discenda est.
Đaci treba da uče latinski jezik. Đaci moraju da uče latinski jezik.
Disputamus de lingua Latina discenda.
Raspravljamo o učenju latinskog jezika.
Maxime prohibenda est ira in puniendo.
Najviše treba obuzdavati gnev pri kažnjavanju.
Ceterum censeo Carthaginem esse delendam.
Sem toga, smatram da Kartaginu treba razoriti.
Legatus est vir bonus peregre missus ad mentiendum rei publicae causa.
Poslanik je pošten čovek poslat u inostranstvo da laže u interesu države.
Dubitando ad veritatem pervenimus.
Sumnjajući stižemo do istine.
Gerundiv
Gerundiv i gerund. Pasivna perifrastična konjugacija
Pitanje
odgovor
tačan odgovor
Please wait..
↺
svega {{SCORE_CORRECT}} od {{SCORE_TOTAL}}
odgovori
Nunc est bibendum, nunc pede libero pulsanda tellus, nunc Saliaribus
ornare pulvinar deorum
tempus erat dapibus, sodales.
Q. Horatius Flaccus
Sad treba piti, sad nogom slobodnom po zemlji tući, gozbama svečanim
zahvaliti se bogovima
sada je, drugovi, krajnje vreme.
Imperativ II je imperativ futura i odnosi se na budućnost. Naš imperativ ne može preneti tu razliku, pa se drugo lice imperativa II prevodi isto kao imperativ I
Treće lice jednine i množine se opisuje pomoću rečce neka
menja se po drugoj deklinaciji, kao imenice muškog roda
formosa
lepa
menja se po prvoj deklinaciji, kao imenica ženskog roda
formosum
lepo
menja se po drugoj deklinaciji kao imenica srednjeg roda
formosus,3
formosus – lep
formosa – lepa
formosum – lepo
albus,3
albus – beo
alba – bela
album – belo
formosus
formosa
formosum
formosus,3
Tri završetka
Svi pridevi prve i druge deklinacije imaju tri završetka za tri roda
Rečnički oblik
Pridevi prve i druge deklinacije na -us navode se u muškom rodu, dok se umesto završetaka ženskog i srednjeg roda stavlja broj 3
Osnova
Odbijanjem nastavka -us od rečniskog oblika dobija se osnova na koju se dalje dodaju nastavci za padeže i rodove.
Druga deklinacija
Imenice druge deklinacije na -us i -um
Pitanje
odgovor
tačan odgovor
Please wait..
↺
svega {{SCORE_CORRECT}} od {{SCORE_TOTAL}}
odgovori
Pridevi na -er
niger
nigra
nigrum
Osnova
Osnova prideva sa nepostojanim -e- dobija se od oblika srednjeg roda odbijanjem nastavka -um. Na tu osnovu dodaju se nastavci za padeže sem nominativa i vokativa muškog roda, koji su jednaki i u kojima se javlja nepostojano -e-
sa nepostojanim -e-
niger,-gra,-grum
niger
crn
U nominativu i vokativu muškog roda javlja se nepostojano -e-
nigra
crna
Ni u jednom obliku ženskog roda nema nepostojanog -e-
nigrum
crno
Ni u jednom obliku srednjeg roda nema nepostojanog -e-
sa -e- u svim padežima
Kod prideva sa -e- u svim padežima osnova je jednaka nominativu jednine muškog roda.
tener – nežan
tenera – nežna
tenerum – nežno
Promena prideva na -er
Promena prideva na -er razlikuje se od promene prideva na -us po tome što je i u muškom rodu vokativ jednine jednak nominativu.
Šest prideva treće deklinacije sa dva završetka ne gradi superlativ pomoću nastavka –issimus,-issima,-issimum, već na osnovu dodaje nastavke –limus,-lima,-limum
facilis,-e lak
facillimus,-a,-um najlakši
difficilis,-e težak
difficillimus,-a,-um najteži
gracilis,-e tanak
gracillimus,-a,-um najtanji
humilis,-e nizak
humillimus,-a,-um najniži
similis,-e sličan
simillimus,-a,-um najsličniji
dissimilis,-e različit
dissimillimus,-a,-um najrazličitiji
Supletivna komparacija prideva
Pet prideva prve i druge deklinacije ima supletivnu komparaciju:
Oblici multi i pluris koriste se koriste se kao genitiv vrednosti ili cene.
Quanti constat ista tunica? Pluris quam illa.
Koliko košta ova tunika? Više nego ona.
Za razliku od našeg jezika, u latinskom komparativ i superlativ prideva multus imaju potpunu promenu u množini, kao i pozitiv.
Multos amicos habeo – Imam mnogobrojne prijatelje. Imam mnogo prijatelja.
Plures amicos habeo quam tu. – Imam više prijatelja nego ti.
Plurimi mei amici feles amant. – Većina mojih prijatelja voli mačke.
Nox erat et caelo fulgebat luna sereno inter minora sidera.
Noć je bila i mesec na vedrom je sijao nebu okružen manjim zvezdama.
Horacije
Pessima res publica, plurimae leges. – Najgora država, najviše zakona.
Tacit
Opisna komparacija prideva
Opisna komparacija prideva nije uobičajena u našem jeziku, ali nam je poznata iz drugih savremenih jezika; umesto građenja komparativa i superlativa, oni se opisuju pomoću priloga sa značenjem više (komparativ) i najviše (superlativ), kao što su u francuskom plus za komparativ i le plus za superlativ, ili more za komparativ i the most za superlativ u engleskom.
francuski beaux – plus beaux – le plus beaux
engleski beautiful – more beautiful – the most beautiful
Ovakva komparacija postoji i u latinskom jeziku za tačno određenu grupu prideva. To su pridevi prve i druge deklinacije na -us koji ispred završetka -us u nominativu jednine imaju vokal -i-, -e- ili -u-.
idoneus,3 – pogodan
necessarius,3 – potreban
strenuus,3 – odlučan
U ovu grupu ne spadaju pridevi kao što je antiquus,3 – drevan, jer ispred završetka -us nemaju vokal -u-, nego suglasnik –qu– (kv).
Pridevi sa opisnom komparacijom u latinskom jeziku opisuju komparativ i superlativ pomoću priloga magis za komparativ i maxime za superlativ.
pozitiv
komparativ
superlativ
idoneus pogodan
magis idoneus pogodniji
maxime idoneus najpogodniji
necessarius potreban
magis necessarius potrebniji
maxime necessarius najpotrebniji
strenuus odlučan
magis strenuus odlučniji
maxime strenuus najodlučniji
opisna komparacija prideva
pozitiv
komparativ
superlativ
latus,3
latior,-ius
latissimus,-a,-um
gravis,-e
gravior,-ius
gravissimus,-a,-um
felix,-icis
felicior,-ius
felicissimus,-a,-um
tener,-era,-erum
tenerior,-ius
tenerrimus,-a,-um
celeber,-bris,-bre
celebrior,-ius
celeberrimus,-a,-um
uber,-eris
uberior,-ius
uberrimus,-a,-um
Primeri komparacije prideva
U latinskom jeziku, kao i u našem, komparacija prideva ima tri stupnja poređenja: pozitiv, komparativ i superlativ. Komparaciju imaju samo opisni pridevi, jer ne može nešto biti rimskije ili peščanije od nečeg drugog, ali može biti lepše, sjajnije, pametnije, gluplje, zelenije, crnje, grublje, glasnije, tiše…
Prideve smo dosad radili u pozitivu, i, kao što znamo, razlikujemo prideve I i II deklinacije i prideve III deklinacije. I jedni i drugi grade komparativ na isti način, dok za gradnju superlativa postoje dva načina, jedan kod prideva na -er, bilo da su prve i druge ili treće deklinacije, a drugi kod svih ostalih, bez obzira na deklinaciju. Naravno, postoje i izuzeci, ali za početak ćemo se baviti pravilom, izuzetke ćemo ostaviti za drugi članak.
Građenje komparativa
Komparativ se gradi tako što se na osnovu prideva dodaje nastavak –ior za muški i ženski rod, odnosno –ius za srednji rod.
pozitiv
osnova
komparativ
altus,3
alt-
altior,altius
piger,-gra,-grum
pigr-
pigrior,pigrius
tener,-era,-erum
tener-
tenerior,tenerius
gravis,-e
grav-
gravior,gravius
felix,-icis
felic-
felicior,felicius
celeber,-bris,-bre
celebr-
celebrior,celebrius
celer,-eris,-ere
celer-
celerior,celerius
uber,-eris
uber-
uberior,uberius
Građenje komparativa
Komparativ se menja po trećoj deklinaciji, ali ne kao pridev, već kao imenica konsonantske osnove tipa color,-oris za muški i ženski rod i tempus,-oris za srednji rod.
Građenje superlativa
Kao što smo već rekli, postoje dva načina gradnje superlativa, jedan za prideve na –er, a drugi za sve ostale. Kod prideva na -er u superlativu nema nepostojanog -e- ni kod prideva koji ga imaju u pozitivu ili komparativu. Zbog toga izgleda kao da se nastavak –rimus,-rima,-rimum ne dodaje na osnovu prideva, već na nominativ jednine muškog roda:
pulcher,-chra,-chrum
pulcherrimus,pulcherrima,pulcherrimum
tener,-era,-erum
tenerrimus,tenerrima,tenerrimum
celeber,-bris,-bre
celeberrimus,celeberrima,celeberrimum
celer,-eris,-ere
celerrimus,celerrima,celerrimum
uber,-eris
uberrimus,uberrima,uberrimum
Caesalpinia pulcherrimaEuphorbia pulcherrima
Kod ostalih prideva pravilne komparacije nastavak za superlativ je -issimus,-issima,-issimum:
altus,3
altissimus,altissima,altissimum
gravis,-e
gravissimus,gravissima,gravissimum
felix,-icis
felicissimus,felicissima,felicissimum
potens,-entis
potentissimus,potentissima,potentissimum
Superlativ se menja kao pridev prve i druge deklinacije na –us.
Komparativ i superlativ u rečenici
Za razliku od našeg jezika, gde i komparativ i superlativ traže predlog od sa genitivom, u latinskom jeziku ni komparativ ni superlativ ne idu sa predlogom. Komparativ traži ablativ bez predloga, dok superlativ traži partitivni genitiv.
Haec puella est pulchrior me. – Ova devojka je lepša od mene.
Haec puella est pulcherrima nostrum. – Ova devojka je najlepša od nas.
Iza komparativa takođe dolazi poredbeni veznik quam – nego.
Haec puella est pulchrior quam ego. – Ova devojka je lepša nego ja.
Hi homines sunt sedulioresquam nos. – Ovi ljudi su vredniji nego mi.
Superlativ bez partitivnog genitiva može se prevesti opisno.
Haec puella est pulcherrima. – Ova devojka je veoma lepa.