Konjunktivi

Konjunktiv imperfekta gradi se od prezentske osnove, dok se konjunktivi perfekta i pluskvamperfekta grade u aktivu od perfekatske osnove, dok su u pasivu složeni glagolski oblici od participa perfekta pasiva…

Continue ReadingKonjunktivi

Imperfekat – prošlo nesvršeno vreme

Pre svega moramo raskrstiti jednu stvar: latinski imperfekat nije isto što i imperfekat u našem jeziku. Naš imperfekat je retko u upotrebi, nema ga u govornom jeziku, a u pisanoj reči deluje anahrono i kao arhaizam. U latinskom jeziku imperfekat (imperfectum – nesvršeno) je jedino prošlo nesvršeno vreme, i odgovara našem perfektu nesvršenog glagola. Razlika je u tome što je naš perfekat složeno vreme, dok je latinski imperfekat vreme prezentske osnove.

Nastavci za imperfekat su, kao i za futur, dvojaki, jedni za prvu i drugu, drugi za treću i četvrtu konjugaciju, dok pomoćni glagol sum,esse,fui ima svoje specifične oblike. Doduše, nastavci za imperfekat se manje razlikuju nego za futur: za prvu i drugu konjugaciju nastavci su –bam, –bas, –bat, –bamus, –batis, –bant, a za treću i četvrtu konjugaciju –ebam, –ebas, –ebat, –ebamus, –ebatis, –ebant.

Imperfekat pomoćnog glagola sum,esse,fui

(more…)

Continue ReadingImperfekat – prošlo nesvršeno vreme

Futur

Futur je, kao i u našem jeziku, buduće vreme, ali, za razliku od našeg jezika, nije složen glagolski oblik, nego oblik prezentske osnove. Nastavci se, za razliku od prezenta i…

Continue ReadingFutur

Konjunktiv

Konjunktiv je glagolski način sa više značenja: Mogućnost (potencijalni konjunktiv - coniunctivus potentialis) Oklevanje (deliberativni konjunktiv - coniunctivus deliberativus) Sumnja (dubitativni konjunktiv - coniunctivus dubitativus) Za sve ove konjunktive negacija…

Continue ReadingKonjunktiv

Imperativ

Kao što znamo iz našeg jezika, imperativ je zapovedni način. Njime se pored zapovesti izražavaju i zabrane, preporuke, podsticanja, molbe i sl. Imperativ nije vreme, jer je jasno da se…

Continue ReadingImperativ

Nevidljivi glagol – eo,ire,ii,itum i složenice

I tako, dođosmo do kraja obrade nepravilnih glagola. A za kraj, njegovo veličanstvo nevidljivi glagol, jedini glagol koji je nepravilan i u perfekatskoj osnovi. Naravno, ima i složenice.

  • eo, ire, ii, itum – ići
  • abeo, abire, abii, abitum – otići
  • adeo, adire, adii, aditum – pristupiti
  • exeo, exire, exii, exitum – izaći
  • ineo, inire, inii, initum – ući
  • praetereo, praeterire, praeterii, praeteritum – mimoići
  • transeo, transire, transii, transitum – preći
  • obeo, obire, obii, obitum – umreti
  • pereo, perire, perii, peritum – poginuti
  • intereo, interire, interii, interitum – propasti
  • queo, quire, quivi, quitum – moći
  • nequeo, nequire, nequivi, nequitum – ne moći

Kao što se može videti iz složenica, prefiks i nastavak su često mnogo duži od osnove korenskog glagola (npr trans-i-re, osnova korenskog glagola -i-). To je ono što ga čini nevidljivim, i zato se često dešava da se korenski glagol previdi ili zanemari, što svakako dovodi do grešaka u prevodu.

Glagol eo-ire,ii,itum nema atematskih oblika u prezentskoj osnovi jer mu je osnova vokal. Kao i sum,esse,fui i volo,velle,volui, za razliku od fero,ferre,tuli,latum, ovaj glagol ima dve prezentske osnove, jednu u prvom licu jednine prezenta, drugu u infinitivu. Kao kod zamenice is,ea,id, kao što smo videli u prvom razredu, osnova e– dolazi ispred vokala, a osnova i– ispred suglasnika. Kao i sum,esse,fui, a za razliku od volo,velle,volui i fero,ferre,tuli,latum, ovaj glagol ima specifične oblike za imperfekat i futur, koji se razlikuju od pravilnih glagola.

Prezent

(more…)

Continue ReadingNevidljivi glagol – eo,ire,ii,itum i složenice