Izuzeci III deklinacije

  • Post author:
  • Post category:Prvaci

Treća deklinacija je bogatija izuzecima od ostalih, što nije ni čudo s obzirom na njene razne varijante. Naučili smo da su u trećoj  deklinaciji i-osnove srednjeg roda čiste, a i-osnove muškog i ženskog roda mešane, ali postoje i izuzeci: čiste i-osnove muškog i ženskog roda i mešane i-osnove srednjeg roda. Rekli smo za prideve treće deklinacije da su i-osnove, ali postoje i pridevi koji su konsonantske` osnove. Rekli smo da imenice muškog i ženskog roda pripadaju i-osnovama ako imaju isti broj slogova u nominativu i genitivu, ali su imenice canis,-is,m. i senex,-is,m. konsonantske osnove. Rekli smo da su imenice muškog i ženskog roda sa različitim brojem slogova u nominativu i genitivu konsonantske osnove ako ispred završetka -is u genitivu nema suglasničke grupe, pa opet je imenica nix,nivis,f. i-osnova.

Čiste i-osnove muškog i ženskog roda

Čiste i-osnove ženskog roda imaju u akuzativu jednine nastavak -im umesto -em, a u ablativu jednine -i umesto -e.

  • turris,-is,f. kula – acc.sg. turrim, abl.sg. turri
  • tussis,-is,f. kašalj – acc.sg. tussim, abl.sg. tussi
  • securis,-is,f. sekira – acc.sg. securim, abl.sg. securi
  • sitis,-is,f. žeđ – acc.sg. sitim, abl.sg. siti
  • febris,-is,f. groznica – acc.sg. febrim, abl.sg. febri

Čistim i-osnovama takođe pripadaju imena reka i gradova na -is sa jednakim brojem slogova u nominativu i genitivu:

  • Tiberis,-is,m. Tibar – acc.sg. Tiberim, abl.sg. Tiberi
  • Neapolis,-is,f. Napulj – acc.sg. Neapolim, abl.sg. Neapoli

Mešane i-osnove srednjeg roda

Imenice srednjeg roda koje ispred završetka -is u genitivu imaju suglasničku grupu pripadaju i-osnovama, ali ne čistim. U jednini se menjaju kao konsonantske osnove, dok u genitivu plurala imaju završetak –ium.

  • cor,cordis,n. srce – abl.sg. corde, gen.pl. cordium
  • os,ossis,n. kost – abl.sg. osse, gen.pl. ossium

Pridevi konsonantske osnove

Neki pridevi se menjaju kao konsonantske osnove, pa u ablativu jednine imaju završetak -e, genitivu množine -um a u nominativu, akuzativu i vokativu srednjeg roda -a.

  • vetus,-eris star – abl.sg. vetere, gen.pl. veterum, nom/acc/voc.pl. vetera
  • dives,-itis bogat – abl.sg. divite, gen.pl. divitum
  • pauper,-eris siromašan – abl.sg. paupere, gen.pl. pauperum

Jednakosložne konsonantske osnove

Ove imenice imaju u genitivu množine završetak –um umesto -ium, iako imaju isti broj slogova u nominativu i genitivu.

  • senex,senis,m. starac – gen.pl. senum
  • iuvenis,-is,m. mladić – gen.pl. iuvenum
  • canis,-is,m.f. pas – gen.pl. canum
  • pater,-tris,m. otac – gen.pl. patrum
  • mater,-tris,f. majka – gen.pl. matrum
  • frater,-tris,m. brat – gen.pl. fratrum

Nejednakosložne i-osnove

Ove imenice imaju završetak –ium u genitivu množine iako nemaju suglasničku grupu ispred završetka -is u genitivu jednine.

  • nix,nivis,f. sneg – gen.pl. nivium
  • mas,maris,m. mužjak – gen.pl. marium

Imenice sa posebnom promenom

quiod-licet-iovi-non-licet-bovi-300x300
Što je dopušteno Jupiteru, nije govečetu.

Iuppiter,Iovis,m. Jupiter

Kod ove imenice samo nominativ i vokativ glase Iuppiter, dok se ostali padeži grade od osnove Iov-: genitiv Iovis, dativ Iovi, akuzativ Iovem, ablativ Iove. Množinu nema jer je u pitanju vlastita imenica.

bos,bovis,m.f. govedo

Kod ove imenice jednina je pravilna, dok u množini genitiv glasi boum, a dativ i ablativ bobus ili bubus.

vis,f. sila – vires,-ium,f. snaga

Ova imenica ima potpuno različitu promenu u jednini i množini. U jednini je čista i-osnova sa samo tri oblika – vis, vim, vi, dok množinu gradi od proširene osnove: nom/acc/voc vires, gen. virium, dat/abl. viribus

Leave a Reply