Treća deklinacija je bogatija izuzecima od ostalih, što nije ni čudo s obzirom na njene razne varijante. Naučili smo da su u trećoj deklinaciji i-osnove srednjeg roda čiste, a i-osnove muškog i ženskog roda mešane, ali postoje i izuzeci: čiste i-osnove muškog i ženskog roda i mešane i-osnove srednjeg roda. Rekli smo za prideve treće deklinacije da su i-osnove, ali postoje i pridevi koji su konsonantske` osnove. Rekli smo da imenice muškog i ženskog roda pripadaju i-osnovama ako imaju isti broj slogova u nominativu i genitivu, ali su imenice canis,-is,m. i senex,-is,m. konsonantske osnove. Rekli smo da su imenice muškog i ženskog roda sa različitim brojem slogova u nominativu i genitivu konsonantske osnove ako ispred završetka -is u genitivu nema suglasničke grupe, pa opet je imenica nix,nivis,f. i-osnova.
Čiste i-osnove muškog i ženskog roda
Čiste i-osnove ženskog roda imaju u akuzativu jednine nastavak -im umesto -em, a u ablativu jednine -i umesto -e.
- turris,-is,f. kula – acc.sg. turrim, abl.sg. turri
- tussis,-is,f. kašalj – acc.sg. tussim, abl.sg. tussi
- securis,-is,f. sekira – acc.sg. securim, abl.sg. securi
- sitis,-is,f. žeđ – acc.sg. sitim, abl.sg. siti
- febris,-is,f. groznica – acc.sg. febrim, abl.sg. febri
Čistim i-osnovama takođe pripadaju imena reka i gradova na -is sa jednakim brojem slogova u nominativu i genitivu:
- Tiberis,-is,m. Tibar – acc.sg. Tiberim, abl.sg. Tiberi
- Neapolis,-is,f. Napulj – acc.sg. Neapolim, abl.sg. Neapoli
Mešane i-osnove srednjeg roda
Imenice srednjeg roda koje ispred završetka -is u genitivu imaju suglasničku grupu pripadaju i-osnovama, ali ne čistim. U jednini se menjaju kao konsonantske osnove, dok u genitivu plurala imaju završetak –ium.
- cor,cordis,n. srce – abl.sg. corde, gen.pl. cordium
- os,ossis,n. kost – abl.sg. osse, gen.pl. ossium
Pridevi konsonantske osnove
Neki pridevi se menjaju kao konsonantske osnove, pa u ablativu jednine imaju završetak -e, genitivu množine -um a u nominativu, akuzativu i vokativu srednjeg roda -a.
- vetus,-eris star – abl.sg. vetere, gen.pl. veterum, nom/acc/voc.pl. vetera
- dives,-itis bogat – abl.sg. divite, gen.pl. divitum
- pauper,-eris siromašan – abl.sg. paupere, gen.pl. pauperum
Jednakosložne konsonantske osnove
Ove imenice imaju u genitivu množine završetak –um umesto -ium, iako imaju isti broj slogova u nominativu i genitivu.
- senex,senis,m. starac – gen.pl. senum
- iuvenis,-is,m. mladić – gen.pl. iuvenum
- canis,-is,m.f. pas – gen.pl. canum
- pater,-tris,m. otac – gen.pl. patrum
- mater,-tris,f. majka – gen.pl. matrum
- frater,-tris,m. brat – gen.pl. fratrum
Nejednakosložne i-osnove
Ove imenice imaju završetak –ium u genitivu množine iako nemaju suglasničku grupu ispred završetka -is u genitivu jednine.
- nix,nivis,f. sneg – gen.pl. nivium
- mas,maris,m. mužjak – gen.pl. marium
Imenice sa posebnom promenom
Iuppiter,Iovis,m. Jupiter
Kod ove imenice samo nominativ i vokativ glase Iuppiter, dok se ostali padeži grade od osnove Iov-: genitiv Iovis, dativ Iovi, akuzativ Iovem, ablativ Iove. Množinu nema jer je u pitanju vlastita imenica.
bos,bovis,m.f. govedo
Kod ove imenice jednina je pravilna, dok u množini genitiv glasi boum, a dativ i ablativ bobus ili bubus.
vis,f. sila – vires,-ium,f. snaga
Ova imenica ima potpuno različitu promenu u jednini i množini. U jednini je čista i-osnova sa samo tri oblika – vis, vim, vi, dok množinu gradi od proširene osnove: nom/acc/voc vires, gen. virium, dat/abl. viribus
