Blog

Nepotpuni glagoli su glagoli koji nemaju sve aktivne oblike.

• Deponentni glagoli
• Semideponentni glagoli
• Bezlični glagoli
• Ostali nepotpuni glagoli

Deponentni glagoli

• miror,1,miratus sum – čuditi se
• conor,1,conatus sum – pokušati
• polliceor,2,pollicitus sum – obećati
• vereor,2,veritus sum – plašiti se
• loquor,3,locutus sum – govoriti
• nascor,3,natus sum – roditi se
• patior,3,passus sum – trpeti
• morior,3,mortuus sum – umreti
• mentior,4,mentitus sum – lagati
• orior,4,ortus sum – dizati se

Deponentni glagoli se navode u prvom licu jednine prezenta i perfekta pasiva. Umesto broja konjugacije može da stoji infinitiv prezenta pasiva (mirari, polliceri, loqui, pati, mentiri).

Particip perfekta deponentnog glagola prevodi se aktivno.

• conatus – pokušavši
• pollicitus – obećavši
• locutus – rekavši
• mentitus – slagavši

Deponentni glagoli imaju jedan oblik koji pravilni glagoli nemaju: imperativ prezenta pasiva, koji se gradi dodavanjem nastavaka -re za drugo lice jednine i -mini za drugo lice množine na prezentsku osnovu.

• conare! – pokušaj! conamini! – pokušajte!
• pollicere! – obećaj! pollicemini! – obećajte!
• loquere! – govori! loquimini! – govorite!
• morere! – umri! morimini! – umrite!
• mentire! – laži! mentimini! – lažite!

Gloria virtutem tamquam umbra sequitur. Slava prati vrlinu kao senka.

Dulce et decorum est pro patria mori. Slatko je i časno umreti za otadžbinu.

Pauca loquere, multa audi! Malo govori, mnogo slušaj!

Orator fit, poeta nascitur. Govornik nastaje, pesnik se rađa.

Semideponentni glagoli

Semideponentni glagoli su, kako im ime kaže, poludeponentni. U prezentskoj osnovi imaju aktivne oblike, dok su ostali pasivni. Za razliku od deponentnih, veoma su retki. Značenje im je uglavnom povratno (radujem se, usuđujem se, uzdam se)

• gaudeo,2,gavisus sum – radovati se
• audeo,2,ausus sum – usuditi se
• soleo,2,solitus sum – imati običaj
• fido,3,fisus sum – uzdati se
• confido,3,confisus sum – pouzdati se
• diffido,3,diffisus sum – ne uzdati se

Particip perfekta može se prevesti trpnim pridevom ili glagolskim prilogom prošlim.

• gavisus,-a,-um – obradovan
• ausus,-a,-um – usudivši se
• fisus,-a,-um – pouzdavši se
• solitus,-a,-um – uobičajen

Fide, sed cui, vide! – Uzdaj se, ali pazi u koga!

Progredi ausus est nemo. – Niko se nije usudio da napreduje.

Bezlični glagoli

Bezlični glagoli imaju samo treće lice jednine.
Bezlični glagoli se dele na prave i neprave.
Pravi bezlični glagoli imaju samo bezlično značenje. Navode se samo u trećem licu jednine.
Nepravi bezlični glagoli imaju sva lica, ali u trećem licu jednine mogu imati bezlično značenje, koje se razlikuje od osnovnog značenja.

Pravi bezlični glagoli

Glagoli bez logičkog subjekta

• tonat,1,tonuit – grmi
• pluit,3,pluit – pada kiša
• ningit,3,ninxit – pada sneg

Glagoli sa logičkim subjektom u dativu

• licet,2,licuit – dopušteno je, može se
• oportet,2,oportuit – treba
• decet,2,decuit – dolikuje
• dedecet,2,dedecuit – ne dolikuje

Quod licet Iovi, non licet bovi. – Što je dopušteno Jupiteru, nije dopušteno volu.

Oportet privatis utilitatibus publicas praeponere. – Treba pretpostaviti opšti interes privatnom.

Glagoli sa logičkim subjektom u akuzativu

• paenitet,2,paenituit – kajati se
• pudet,2,puduit – stideti se

Ovi glagoli se na naš jezik prevode lično.

Paenitebit illum, qui hoc fecerit. – Kajaće se onaj koji to učini.

Paenitebit me, si hoc fecero. – Kajaću se ako to učinim.

Nepravi bezlični glagoli

Osnovno značenje

• accido,3,accidi – pasti
• fio,fieri,factus sum – postati
• appareo,2,apparui – pojaviti se
• iuvo,1,iuvi,iutum – pomagati
• praesto,1,praestiti – prednjačiti

Bezlično značenje

• accidit – događa se
• fit – dešava se
• apparet – jasno je
• iuvat – prija, godi
• praestat – bolje je

Praestat amicitia propinquitati. – Bolje je prijateljstvo nego srodstvo.

Nihil sine aliqua causa fit. – Ništa se ne dešava bez nekog povoda.