Blog

Gerundiv je glagolski pridev koji ima i aktivno i pasivno značenje. Pasivno značenje participa nužnosti ima u nominativu i akuzativu bez predloga, dok u ostalim padežima češće ima aktivno značenje glagolske imenice – gerunda.

Gerundiv se gradi od prezentske osnove dodavanjem nastavaka –ndus,-nda,-ndum za prvu i drugu konjugaciju, odnosno nastavaka –endus,-enda,-endum za treću i četvrtu konjugaciju. Glagol fero,ferre,tuli,latum i složenice grade gerundiv kao glagoli treće konjugacije, dok glagol eo,ire,ii,itum i složenice imaju specifične nastavke -undus,-unda,-undum. Glagoli sum,esse,fui i volo,velle,volui, kao i njihove složenice, nemaju gerundiv. Glagol fio,fieri,factus sum ne gradi gerundiv, već ga pozajmljuje od glagola facio,3,feci,factum.

• paro,1,-avi,-atum – parandus,-a,-um
• tergeo,1,tersi,tersum – tergendus,-a,-um
• lego,3,legi,lectum – legendus,-a,-um
• facio,3,feci,factum – faciendus,-a,-um
• aperio,4,aperui,apertum – aperiendus,-a,-um
• fero,ferre,tuli,latum – ferendus,-a,-um
• transeo,-ire,-ii,-itum – transeundus,-a,-um
• fio,fieri,factus sum – faciendus,-a,-um

Gerundiv je jedini oblik pasivnog značenja koji imaju deponentni glagoli:

• conor,1,conatus sum – pokušavati
  Conandum est. – Mora se pokušati.

Gerundiv se menja po prvoj i drugoj deklinaciji. Sa pomoćnim glagolom sum,esse,fui gradi pasivnu perifrastičnu konjugaciju.

Gerund

Gerund je glagolska imenica, ali je bliži glagolu od naše glagolske imenice: određuje ga prilog, a ne pridev, i može imati objekat, dok naša glagolska imenica ima dopunu u genitivu:

• ars scribendi – veština pisanja
• ars bene scribendi – veština dobrog pisanja
• ars scribendi libros – veština pisanja knjiga

Gerund ima sve padeže sem nominativa i akuzativa bez predloga, koje zamenjuje infinitiv:

• ars scribendi – veština pisanja (genitiv)
• studium scribendo – težnja za pisanjem (dativ)
• paratus ad scribendum – spreman za pisanje (akuzativ)
• inter scribendum – za vreme pisanja (akuzativ)
• ante scribendum – pre pisanja (akuzativ)
• praeter scribendum – sem pisanja (akuzativ)
• scribendo – pisanjem ili pišući (ablativ bez predloga)
• de scribendo – o pisanju (ablativ sa predlogom)
• sine scribendo – bez pisanja (ablativ sa predlogom)

Objekat gerunda često prelazi u padež gerundiva, koji se onda slaže s njim u rodu i broju:

• de discendo – o učenju
• de lingua Latina discenda – o učenju latinskog jezika
• ad discendum – za učenje
• ad linguam Latinam discendam – za učenje latinskog jezika

Ako nema odgovarajuće glagolske imenice u našem jeziku, gerund se prevodi imenicom sličnog značenja ili zavisnom rečenicom:

• ars amandi – ljubavna veština
• paratus ad amandum – spreman za ljubav ili spreman da voli

Pasivna perifrastična konjugacija

Pasivna perifrastična konjugacija je složen glagolski oblik od gerundiva i pomoćnog glagola sum,esse,fui. Od gerundiva dobija pasivno značenje radnje koja se nužno treba ili mora izvršiti, a od pomoćnog glagola lice, vreme i način.

• Discendum est. – Mora se učiti.
• Lingua Latina discenda est – Latinski jezik se mora učiti.

Kad je negirana, pasivna perifrastična konjugacija kazuje radnju koja se ne treba ili ne sme izvršiti.

• Non est fugiendum. – Ne sme se bežati.
• Lingua Latina non est contemnenda. – Latinski jezik ne treba prezirati.

Vršilac radnje pasivne perifrastične konjugacije je u dativu:

• Discipulis lingua Latina discenda est. – Đaci treba da uče latinski jezik.
• Discipulis lingua Latina non est neglegenda. – Đaci ne smeju da zanemare latinski jezik.