Pored složenih pasivnih vremena u latinskom jeziku postoje i pasivna vremena prezentske osnove. Ona se grade tako što se na prezentsku osnovu dodaju pasivni lični nastavci. Kao što za aktiv postoje lični nastavci koji se ponavljaju u svim vremenima prezentske osnove (-o/-m, -s, -t, -mus, -tis, -nt), takvi nastavci postoje i za pasiv:
jednina
- -or/-r
- -ris
- -tur
množina
- -mur
- -mini
- -ntur
Pasivni prezent se gradi tako što se ovi nastavci dodaju direktno na prezentsku osnovu.
moveo,2,movi,motum (prezentska osnova move-):
jednina
- moveor – krećem se
- moveris – krećeš se
- movetur – kreće se
množina
- movemur – krećemo se
- movemini – krećete se
- moventur – kreću se
Kod glagola prve konjugacije vokal -a- iz osnove se stapa sa nastavkom -or, kao što je bio slučaj sa aktivnim nastavkom -o.
muto,1,-avi,-atum (prezentska osnova muta-):
jednina
- mutor – menjam se
- mutaris – menjaš se
- mutatur – menja se
množina
- mutamur – menjamo se
- mutamini – menjate se
- mutantur – menjaju se
Tempora mutantur et nos mutamur in illis.
Vremena se menjaju i mi se menjamo u njima.
Ovidije
Kod glagola III konjugacije između osnove i nastavka dolazi tematski vokal po pravilu tematskih vokala.
veho,3,vexi,vectum (prezentska osnova veh-):
jednina
- vehor – vozim se
- veheris – voziš se
- vehitur – vozi se
množina
- vehimur – vozimo se
- vehimini – vozite se
- vehuntur – voze se
U prvom licu jednine nema tematskog vokala jer nastavak počinje vokalom, u drugom licu jednine tematski vokal je -e- jer nastavak počinje sa -r-, u trećem licu množine tematski vokal je -u- jer nastavak počinje suglasničkom grupom, dok je u ostalim licima tematski vokal -i-.
Kod glagola III konjugacije na -io ispred tematskih vokala -i- i -e- gubi se -i- iz osnove.
iacio,3,ieci,iactum (prezentska osnova iac-i-):
jednina
- iacior – bacam se
- iaceris – bacaš se
- iacitur – baca se
množina
- iacimur – bacamo se
- iacimini – bacate se
- iaciuntur – bacaju se
Kod glagola IV konjugacije u trećem licu množine pojavljuje se tematski vokal -u- ispred nastavka koji počinje -nt- grupom.
aperio,4,aperui,apertum (prezentska osnova aperi-):
jednina
- aperior – otvaram se
- aperiris – otvaraš se
- aperitur – otvara se
množina
- aperimur – otvaramo se
- aperimini – otvarate se
- aperiuntur – otvaraju se
Pasivni prezent kazuje trajnu radnju. Najčešće se prevodi našim povratnim glagolom:
Fenestrae aperiuntur. – Prozori se otvaraju.
Portae clauduntur. – Vrata se zatvaraju.
Lingua Latina discitur. – Latinski jezik se uči.
Pontes aedificantur. – Mostovi se grade.
Pingback: Pasivni oblici prezentske osnove – Lingua Latina discenda est