
Pre toga, naravno, moramo se upoznati sa onim dvema konjugacijama koje su nam preostale. Podsetimo se šta smo rekli o njima:
- Kod glagola treće konjugacije prezentska osnova se završava na suglasnik
- Kod glagola četvrte konjugacije prezentska osnova se završava na –i-.
Prezent glagola III konjugacije
Većina nastavaka za prezent, kao što smo to već videli, počinje suglasnikom. Pošto latinski jezik ne trpi gomilanje suglasnika, između suglasnika osnove i suglasnika nastavka mora se naći vezivni samoglasnik, takozvani tematski vokal, kao što smo videli kod oblika kraće osnove pomoćnog glagola.
Pravilo tematskih vokala
Kod pomoćnog glagola sum,esse,fui videli smo da je tematski vokal u sva tri slučaja bio –u-. To nije slučaj kod pravilnih glagola, gde postoji pravilo koje reguliše tematske vokale zavisno od njihovih položaja:
- ispred -r- i na kraju reči tematski vokal je –e–
- ispred suglasničke grupe tematski vokal je –u–
- u ostalim položajima tematski vokal je –i–
Pokušajmo da primenimo ovo pravilo na nastavke prezenta, imperativa i infinitiva. Prva tačka pravila odnosi se na nastavak infinitiva –re, ispred koga će se naći tematski vokal –e-, kao i na imperativ, u kome ne postoji nastavak, pa se dodaje tematski vokal za kraj reči. Druga tačka pravila odnosi se na nastavak trećeg lica množine –nt, ispred koga će se naći tematski vokal –u-. Svi ostali nastavci prezenta i imperativa koji počinju suglasnikom (-s, –t, –mus, –tis, –te) potpadaju pod treću tačku i pred njima će se naći tematski vokal –i-. Nastavak –o je samoglasnik, pa ispred njega nema potrebe za tematskim vokalom. Stoga se u prvom licu jednine najbolje vidi prezentska osnova, pošto jedino prvo lice jednine nema tematskih vokala.
Da vidimo kako to izgleda na primeru:
lego,3 čitati – prezentska osnova leg-
Prezent
- lego
- legis
- legit
množina
- legimus
- legitis
- legunt
Infinitiv
legere
Imperativ
lege! legite!
Da vidimo još neke primere suglasničkih osnova:
veho,3 voziti – prezentska osnova veh–
dico,3 govoriti – prezentska osnova dic–
vinco,3 pobediti – prezentska osnova vinc–
premo,3 pritiskati – prezentska osnova prem–
scribo,3 pisati – prezentska osnova scrib–
contemno,3 prezirati – prezentska osnova contemn–
uro,3 paliti – prezentska osnova ur–
mitto,3 slati – prezentska osnova mitt–
coquo,3 kuvati – prezentska osnova coqu–
Trećoj konjugaciji pripadaju i glagoli sa osnovom na –u-:
tribuo,3 dodeliti – prezentska osnova tribu–
Prezent
- tribuo
- tribuis
- tribuit
množina
- tribuimus
- tribuitis
- tribuunt
infinitiv
tribuere
Imperativ
tribue! tribuite!
Glagoli sa osnovom na –j–
capio,3 hvatati
cupio,3 želeti
iacio,3 bacati
facio,3 činiti
Kod ovih glagola kratko -i- (j) iz osnove se gubi ispred tematskih vokala -e- i -i-:
Prezent
- capio
- capis
- capit
množina
- capimus
- capitis
- capiunt
infinitiv
capere
Imperativ
cape! capite!
Prezent glagola IV konjugacije
Kod glagola četvrte konjugacije prezentska osnova se završava na –i-. Za razliku od glagola treće konjugacije sa osnovom na -j-, ovo -i- je uvek deo osnove, čak i ispred suglasničke grupe –nt, iako u latinskom jeziku vokal i ne može opstati ispred suglasničke grupe. Stoga u trećem licu množine prezenta između –i– iz osnove i –nt grupe iz nastavka dolazi tematski vokal –u-. U imperativu u drugom licu jednine, kao i u infinitivu, vidi se -i- iz osnove.
aperio,4 otvoriti – prezentska osnova aperi–
Prezent
- aperio
- aperis
- aperit
množina
- aperimus
- aperitis
- aperiunt
infinitiv
aperire
Imperativ
aperi! aperite!
Non scholae, sed vitae discimus. – Ne učimo za školu, nego za život.
Non est bonum vivere, sed bene vivere. – Nije važno živeti, nego dobro živeti.
Non procul a proprio stipite poma cadunt. – Jabuke ne padaju daleko od svog stabla.
Bovi clitellas imponere. – Volu nametnuti samar.
Amor gignit amorem. – Ljubav rađa ljubav.
Amor vincit omnia. – Ljubav pobeđuje sve.
Claude os, aperi oculos! – Zatvori usta, otvori oči!
Veni et cape! – Dođi i uzmi!
Poslovice i izreke
Pingback: Prezent glagola III i IV konjugacije – Lingua Latina discenda est
kako se menja u prezentu glagol scire? Da li ima udvojeno i?
ne, nigde nema udvojenog i. Pošto je i u osnovi, nema potrebe za tematskim vokalom
Nema, i- je deo osnove, i nema potrebe za dodatnim vokalom. scio,scis,scit scimus,scitis sciunt infinitiv scire